Tipovi pustinja
Pustinje su suha mjesta sa jako malo kiše ili snijega. U nekim pustinjama padne i manje od 25 mm oborina godišnje. U ostalima može pasti i do 250 mm godišnje.
Hladne pustinje nastaju na višim geografkim širinama. Primjer takvih pustinja su Patagonija (Južna Amerika), Gobi (Azija).
Vruće pustinje nalaze se u širokom pojasu od Rakove do Jarčeve obratnice s obje strane ekvatora. Takve pustinje su Sahara i Kalahari.
Koje su još vruće pustinje?
Na karti 
je prikazano 25 najvećih pustinja na svijetu.
Plavo su hladne pustinje, narančasto su vruće.
Koliko pustinja znate?
Pustinje mogu nastati iz više razloga
Pustinja Mojave i Velika zavala su sušne jer se nalaze u kišnoj sjeni zbog kalifornijskog obalnog 
planisnkog lanca.
Vlažan zrak struji s oceana uz planinu gdje pada kiša i snijeg. Dok zrak prođe vrh planine, ostane jako malo vlage.
Kliknite za povećanje i legendu.
Kako zrak prolazi preko planina, hladi se, nastaje vodena para i pada kiša.
- Vlažna klima
- Zračna masa
- Topli vlažni zrak
- Zona kišne sjene
- Suhi zrak se spušta i grije i uzrokuje isparavanje
- Pustinjska klima
Ponekad pustinje mogu nastati između oceana i planine. Pustinja Atakama je suha jer dvije zračne mase koje se sreću nose malo ili nimlao vlage i tvore suhe stabilne uvjete.
Pustinja Gobi (Azija) i Velika Viktorijina pustinja (Australija) su suhe jer su daleko od oceana i oblaci sa puno vlage ne dolaze do njih.
« Natrag
