Ledenjaci
Ledenjak nastaje kada se ne otopi sav snijeg. Svake zime na stari snijeg padne novi. Tanki slojevi snijega postepeno prelaze u led.
Ledenjak može izgledati kao čvrsti blok leda, ali on se ipak vrlo sporo kreće. Ledenjak se pomiče zbog pritiska težine leda. Otopljena voda na dnu ledenjaka pomaže mu da lakše klizi po površini.
Postoje različite vrste ledenjaka:
Alpski ledenjaci, koji nastaju visoko u planinama.
Kontinentalni ledenjaci, koji su velike mase leda monogo veće od alpskih ledenjaka.
Alpske ledenjake nalazimo visoko u planinama širom svijeta. U nekim planinskim lancima ima dovoljno leda da nastanu ledene kape. Takva područja leda nalazimo na Islandu, dok ogromne ledene ploče nalazimo na Grenlandu i Antarktici.
Ledenjaci se ne sastoje samo od snijega i leda. Oni sadrže vodu, stijene i sedimente. Zbog toga led može izgledati prljavo.
Ledene police nastaju kada ledenjaci dođu do mora i počnu plutati. Primjer je Ross Ice Shelf, Antarktika.
Dijelovi leda mogu se odlomiti od ledenih polica ili ledenjaka kad dosegnu more, i mogu biti do 250 km dugački i 100 km široki.
Kada se ledenjak topi, sav materijal koji nosi ostavlja za sobom. Ta mješavina sedimenata naziva se til.
Jaki vjetrovi mogu otpuhati fini pijesak i mulj stotine kilometara ispred ledenjaka. Taj sediment, les, može graditi debele slojeve. U središnjoj Kini ljudi su napravili kuće u lesu.
« Natrag
